Ne trebaš ništa imati, barem za samo izložbu (za prodaju ne znam).

Ja sam imao izložbu prije 2 mj, nađeš prostor (to već imaš), izradiš fotke (ja sam radio cashirane na metalic papiru, +20 fotki me koštalo cca 1500kn - to je organizator/sponzor platio), izradiš flyere, plakate i to je to...

Nikakva prevelika fantazija, asmo malo organizacije i malo love, sve ovisi na kojem nivou bi htio da to bude. Kod mene je bio i catering i ine fantazije (jer sam radio po narudžbi fotke, pa je organizator sve poplaćao)

Malo je poveće štivo.... Mislim da je tu odgovor sa zakonske strane za prodaju

Uvod

Zakonom o trgovini (Narodne novine, br. 175/03 – pročišćeni tekst, 103/03, 170/03 i 55/04) propisani su uvjeti za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu. Djelatnost trgovine, u smislu Zakona o trgovini, je kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu. Na temelju čl. 8. Zakona o trgovini, odredbe Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje kad svoje proizvode prodaju na tržištu, na društvene organizacije i udruženja građana koji radi ostvarivanja svojih zadataka, sukladno odredbama statuta udruženja prodaju određenu robu, fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom - kad svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tržištu te na fizičke osobe koje na temelju ugovora s registriranim trgovcem, bez zasnivanja radnog odnosa, obavljaju za trgovca trgovinu na malo određenom robom. Navedeno znači da poslovne prostorije, oprema i sredstva osoba, prednje nabrojenih u čl. 8. Zakona, moraju udovoljavati minimalnim tehničkim uvjetima te općim sanitarnim i zdravstvenim uvjetima za obavljanje trgovine te se u poslovanju pridržavati odredaba Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 96/03).

1. Trgovina proizvodima umjetničkog stvaralaštva

Na tržištu proizvoda umjetničkog stvaralaštva javljaju se subjekti koji, koristeći članstvo neke od udruga slobodnih umjetnika, u stvarnosti obavljaju djelatnost trgovine te se njihovo poslovanje kreće na samoj granici sive ekonomije. Za vrijeme turističke sezone otvaraju se poslovni prostori, najčešće u atriju ili prizemlju zgrada u ulicama intenzivnijeg prometa, u kojima se prodaju umjetnička djela, razni ukrasni predmeti i suveniri vlastite izrade. Prodaja se nekad obavlja i na otvorenom prostoru, na ulici. Osobe koje obavljaju djelatnost na izloženi način nemaju status poduzetnika, odnosno nemaju registriran obrt ili trgovačko društvo, ne utvrđuju ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta za poslovni prostor, ne vode nikakve poslovne knjige i ne plaćaju porez. Na osnovi upisa u neku od udruga slobodnih umjetnika, predstavljaju se autorima raznih djela – slika ili umjetničkih izrađevina, te obavljaju prodaju u takozvanim art galerijama, izložbeno-prodajnim prostorima i gift shopovima.

1.1. Zakonske pretpostavke trgovine djelima umjetnika amatera

Prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača trgovac mora svoje prodajne uvjete jasno, vidljivo i čitko istaknuti na prodajnim mjestima tih proizvoda te za svaki prodani proizvod izdati točan te jasno, vidljivo i čitljivo ispisan račun. Prilikom prodaje potrošaču se moraju predočiti propisane isprave a svaki proizvod treba imati deklaraciju. Prodaju proizvoda umjetnika amatera u opisanim prostorima ne prati nikakva dokumentacija. Prodaja slika te ostalih rukotvorina vlastite izrade temeljem članstva u nekima od udruženja umjetnika, bez ikakvih dodatnih uvjeta, ostavlja široke mogućnosti fizičkim osobama u predstavljanju i poslovanju. Stjecanje članstva u udruzi koja je osnovana na temelju Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 88/01 i 11/02), koji postupak provodi nadležno tijelo državne uprave, rezultat je jednostavne i formalne procedure. Pod pojmom udruge u smislu Zakona o udrugama podrazumijeva se svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te između ostalih i zaštite kulturnih uvjerenja i ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti, upisuju u registar udruga. Udruga može obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom, međutim obavljanje djelatnosti ne smije biti u cilju ostvarenja dobiti njenih članova. Daljnje djelovanje i predstavljanje članova udruga nije detaljno regulirano statutom udruge niti zakonskim propisima i izvan je nadzora a posljedica toga je obavljanje djelatnosti radi ostvarivanja individualnih ciljeva i interesa te ostvarivanje dobiti koja ne podliježe oporezivanju. Prednje opisana situacija je potpuno različita od zakonskih rješenja u ostalim djelatnostima hrvatskog gospodarstva.

1.2. Postupanja inspekcijskih tijela u nadzoru nad trgovinom djela umjetnika amatera

Stavovi Državnog inspektorata Republike Hrvatske, inače u ostalim situacijama izrazito rigidnima, postavljaju se fleksibilnima kroz odgovore koje je ovo tijelo dalo kao naputak za postupanje svojim područnim jedinicama tijekom 2001.-2006. godine a odnose se na prodaju umjetničkih djela slikara amatera. Tako prema odgovoru Državnog inspektorata pod; Klasa: 336-01/01-01/637 od 23. studenoga 2001. prodaja slika od strane autora tog djela nema obilježje neke od gospodarskih djelatnosti te nije predmetom načina i uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti prema odredbama Zakona o obrtu niti Zakona o trgovini. Navedeni način prodaje nije u suprotnosti s propisima čiju primjenu nadzire Državni inspektorat, odnosno radi se o djelatnosti iz područja umjetnosti i kulture u kojemu nadzor obavlja Ministarstvo kulture. Naputkom za postupanje područnim jedinicama pod; Klasa: 336-01/06-01/310 od 18. svibnja 2006. Državni inspektorat iznosi iste stavove ali se ograđuje u slučajevima u kojima osobe prodaju tuđe izrađevine i obavljaju djelatnost trgovine. Ostaje za primijetiti da je izostavljena bit nadzora odnosno utvrđenje činjenice da li osobe prodaju svoje ili tuđe izrađevine, jesu li proizvodi koje prodaju izvorni radovi te da li samostalno i trajno obavljaju djelatnost sa svrhom ostvarivanja dobiti. Prebacivanje odgovornosti i mogućeg nadzora na tijela kojima je resorno Ministarstvo kulture, samo je dodatno zakompliciralo pitanje nadzora.

2. Uređenost područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva

Proučavanjem zakonske regulative kojom je uređeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo, osnivanje i djelokrug umjetničkih organizacija te prava samostalnih umjetnika postaje jasno da poslovanje umjetnika amatera u vidu trgovine umjetničkim djelima, koja je trenutno dozvoljena na našem tržištu, ugrožava opstojnost samostalnih umjetnika kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje. Umjetnici, prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Narodne novine, br. 43/96 i 44/96) mogu osnovati umjetničke strukovne udruge. Prema području umjetničkog stvaralaštva i djelovanja, umjetnici se zbog ostvarivanja zajedničkih interesa, udružuju u umjetničke strukovne udruge sukladno propisima o udrugama. Područja umjetničkog stvaralaštva su: književno-prijevodno, kazališno, filmsko, glazbeno, glazbeno-scensko, baletno, plesno, likovno i primijenjeno likovno (slikarsko, kiparsko, arhitektonsko), umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografija. Statutom umjetničke organizacije uređuje se pitanje predstavljanja i zastupanja, stjecanje i prestanak članstva u umjetničkoj organizaciji, način upravljanja, prava i obveze te međusobni odnosi članova, prestanak njezina rada i raspodjela njene imovine kao i druga pitanja važna za rad umjetničke organizacije.

Umjetnička organizacija stječe pravnu osobnost i počinje radom upisom u Registar umjetničkih organizacija pri Ministarstvu kulture. Ovlaštene strukovne umjetničke udruge, iz oblasti likovnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj su: Hrvatsko društvo naivnih umjetnika Zagreb, Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Zagreb, Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika Zagreb, Hrvatsko dizajnersko društvo Zagreb, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik te Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Međimurja, Osijeka, Rijeke, Splita, Varaždina, Zadra i Zagreba. Registar umjetničkih organizacija je sukladno čl. 9. Pravilnika o registru umjetničkih organizacija (Narodne novine, br. 53/96) pristupačan svim zainteresiranim osobama koje mogu tražiti i izvod iz tog registra. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge.

3. Posljedice nejasne zakonske regulative trgovine djelima umjetnika amatera

Trgovina robama, za koje su uvjeti propisani posebnim propisima, moraju pored uvjeta propisanih Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (Narodne novine, br. 37/98, 73/02, 153/02 i 12/06), odgovarati i uvjetima iz tih propisa. Prebacivanjem nadzora na Ministarstvo kulture, problem nelegalne prodaje se potpuno udaljuje iz fokusa nadzora nad poslovanjem, jer zakonskom regulativom kojom su uređene djelatnosti u kulturi nije propisan nadzor niti sankcije vezane za rad slobodnih umjetnika - slikara amatera. Kada bi se zaista radilo o djelatnosti iz područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, prodaja takvih djela ne bi predstavljala nelojalnu konkurenciju legalnim trgovcima umjetnina, slika i suvenira niti priznatim umjetnicima. Svakako su i potrošači dovedeni u zabludu jer kupuju reprodukcije i plagijate misleći da kupuju izvorna, unikatna djela. Osobe koje obavljaju djelatnost trgovine umjetničkim djelima bi trebale poslovati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača jer je potrošačevo zakonsko pravo znati porijeklo proizvoda i imati račun za kupljeni proizvod. Nelegalno poslovanje te nepostojanje evidencije prometa vodi i izbjegavanju oporezivanja zbog nemogućnosti utvrđenja porezne osnovice. Dohotkom samostalnih umjetnika, prema odredbi čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ne smatraju se iznosi do 20.000,00 kuna godišnje. Za pretpostaviti je da je promet u opisanim poslovnim prostorima u turističkoj sezoni ostvaren u višestrukom iznosu u odnosu na navedeni limit pa su, sukladno utvrđenom kriteriju, ove osobe obveznici poreza na dohodak.

Osobe koje se predstavljaju umjetnicima amaterima te nemaju potrebu za registracijom obrta ili trgovačkog društva, jer obavljaju neku od djelatnosti slobodnih zanimanja, trebaju se u razdoblju obavljanja trgovine upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencije te poslovati u skladu s odredbama Zakona o trgovini. Obavljanje djelatnosti na izloženi način je i u koliziji s radnim zakonodavstvom jer osobe koje prodaju, ili osobe koje su unajmljene, zbog nereguliranog statusa (član udruge) ne mogu biti uredno prijavljene kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Zaključak

Obavljanje trgovine opisane u ovom članku, doprinosi klimi pravne nesigurnosti u gospodarskoj grani trgovačkog poduzetništva, u kojoj nisu svi poduzetnici jednaki pred zakonom niti na tržištu. Pojedinim subjektima omogućeno je ostvarivanje povoljnijih poslovnih rezultata koji se ne temelje na uspješnosti već na nedorečenosti zakonskih propisa te na spremnosti osoba koja obavljaju djelatnost izlaganju rizicima od mogućeg kažnjavanja inspekcijskih tijela. Državni inspektorat bi, u ocjeni legaliteta rada umjetnika amatera kao i uvjeta i mogućnosti prodaje njihovih djela, trebao cijeniti status i identitet udruge, ovisno o tome u kojem je upisniku udruga stekla članstvo kao i ciljeve i namjeru osnivanja udruge te u nadzoru nad poslovanjem inicirati primjenu mjerodavnog materijalnog prava.

Hvala vam lijepa svima, a sada idem čitati :-))