Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

Vrijeme fiksiranja
Toco1980
[18. 08. 2010.]

Može li mi netko reći kako se određuje vrijeme fiksiranja? Namjeravam razviti neke filmove, znam vrijeme razvijanja, ali ne znam koliko dugo fiksirati. Inače fiksir je Kodakov T-max. I da li se dotični baca nakon fiksiranja ili se može više puta koristiti?


elokventnidelinkvent
[18. 08. 2010.]

davno sam prestao gledat na službena vremena kad je fiksir u pitanju. ovisno o vremenu razvijanja, oderem odokativno između 10 i 20 minuta. i zasad mi tak štima. za upotrebljivost Kodakovog fiksira ne znam, internet ti je frend, u svakom slučaju...

begonja
[18. 08. 2010.]

dosta je 5min, a i manje ako je fiksir nov,ako rabis neki fiksir vise puta onda ga uvik drzi 10ak min i biti ce sigurno fiskirano..za Tmax neznam..ja koristim fotokemikin FF1 i korisim ga 10 puta i svaki put radi sigurnoti ga drzim 10 min..fiksiranje se uik moze naknadno napravti ako nije do kraja fiksirano

limijer
[18. 08. 2010.]

Fiksiranje mnogi shvataju olako. Ako im nije stalo do toga u kakvom ce stanju negativi biti za desetak godina, imaju pravo.

Baza svih fiksira je manje vise ista, tako da se ne mora bacati novac na fiksir sa imenom. Mozemo ga napraviti sami, a ako ne, Fotokemikin je odlican. Na kutiji pise vreme fiksiranja i njega se treba pridrzavati - 10 minuta ali, kao sto rece gbegonja, kada je fiksir nov moze i krace, ali nikako ispod 5 minuta, ako nam se bas zuri. Takodje, ima onih koji jedva cekaju da vide kako je film ispao ali nikako ne otvarajte doznu (ne palite svetlo) ako film nije bio u fiksiru 5 minuta.

Kada sipate fiksir, postupak pokretanja dozne je isti kao kod razvijanja, kontinuirano prvi minut, a onda u svakom minutu pokretati doznu deset sekundi. Mnogi posle sipanja fiksira zaborave na film i vrate mu se posle desetak minuta. Pogresno. Postoji razlika u negativu koji nije pokretan tokom fiksiranja kao i kod onog koji je previse pokretan.

Temperatura fiksira treba da je kao i temperatura razvijaca, ali dozvoljena su odstupanja +/- 2C u odnosu na temperaturu razvijaca.

Za razliku od razvijaca, fiksir se moze koristiti vise puta i ne treba ga bacati. Svaki proizvodjac navede preporuku koliko se filmova i kog formata u litru fiksira moze obraditi.

Fiksir se moze naci u praskastom stanju i u obliku koncentrata. Kodakov, koji pominjete je, ako se ne varam koncentrat. Budite pazljivi prilikom pravljenja razredjenja. Nije dobro da fiksir bude jaci kao sto nije dobro ni da bude slabiji od preporuke proizvodjaca. Sa praskastim takav problem ne postoji ali nema ni brzine ni komfora razblazivanja koncentrata.

Toco1980
[18. 08. 2010.]

limijer, zahvaljujem na opširnom odgovoru.

janimir
[18. 08. 2010.]

ukratko - ako je u pitanju film, uobičajeno vrijeme fiksiranja (bez obzira na svježinu fiksira) je dvostruko od vremena potrebnog da se film razbistri.

prosjek između vremena kojeg postiže sasvim svjež fiksir i fiksir pri koncu svoje snage je ono vrijeme koje obično piše na kutijama. ako jedna litra radne otopine može fiksirati 1 m² vjerojatno može i još 30% više, ali znatno duže.

e sad, ovo vrijedi za obične (normalne fikisre) tipa efke ff1 i ff2, za većinu kodakovih, ilfordovih, agfinih… rapid i univerzal fiksira, no ne i za T-max fiksir. on radi malo drugačije, savršen je za T-max filmove (vid fraga, ko bi reko? :)) ali se (meni!) nije pokazao susretljivim s drugim filmovima.

btw, potraži si upute na webu, kodak još ima pdfove u arhivi.

a sad - nikakav problem nije otvorit i pogledat film prije nego li je fiksiranje dovršeno. naime, čim izađe iz ravijača i provede 20-30tak sekundi u (kiselom!) prekidaču razvijačka supstanca je uklonjena i film se neće dalje razvijati. ono što moram napomenuti je da takvo što nije preporučljivo ukoliko ne znate što i kako radite. nekoć smo često znali rabiti ultra-rapid fiksire (fiksiranje ispod minute) kako bi u redakciju čim je moguće prije poslali fotke.

(film je išao u taj brzi fiksir, kratko ispiranje, mazao se glicerinom da bi i mokar sjeo u aparat za povećavanje, načinila bi se fotka, a film u pranje od glicerina, te ponovno u fiksir, ovaj puta normalan, spor, te u konačnop pranje. naravno, ako je bila riječ o filmu kojeg smo željeli sačuvati)

sve u svemu - tim se filmovima ništa lošega nije događalo. problem prekratkog fiskiranja postaje očit nakon dužeg vremena (više dana ili tjedana) i ponovno ga se može rješit naknadnim fiksiranjem.

i još jedna korekcija - nije baš dobro ić logikom “dulje fiksiram da budem ziher”… oke, matarjal će bit temeljito fiksiran, to je istina, ali s vremenom fiksir počne grist emulziju i gubimo detalje u finim područjima slke. to je očito i na papiru, no nije toliko kritično kao na filmu (gdje postaje nepovratno).

odoh doma :)

janimir
[18. 08. 2010.]

n da… svakako je pametnije ne izlagat film svjetlu prije neg li je fiksiran kako treba ;)))

Toco1980
[18. 08. 2010.]

janimir, u kojem smislu se T-max fiksir "nije pokazao susretljivim za druge filmove"?

Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.

site copyright © 1998.-2019. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…