Nova fotomonografija: Crna Mlaka
[objava za medije: 14. Srpnja 2013.][vijest pročitana 1791 puta]
U lipnju je svijetlo dana ugledala nova fotomonografija: Crna Mlaka. Autor teksta i fotografija je Goran Šafarek (g_s.fotozine.org). Riječ je o hrvatsko - engleskom izdanju knjige koja je oblikovana s puno fotografija, tiskana na najboljem papiru i tvrdoga uveza, formata 24x31 cm. Njenu promociju očekujemo najesen ove godine.
Knjiga je nastala u suradnji Udruge Baobab i Euronatura na projektu Adriatic Flways. Predgovor su napisali Gabriel Schwaderer, izvršni direktor euronatur Fondacije – europskog fonda za očuvanje prirodne baštine i Tobias Salathé, tajništvo ramsarske kovencije o močvarnim staništima.
Iz recenzije Dr. sc. Jelene Kralj: “U monografiji ornitološki rezervat Crna Mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od zagreba.
Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. iako na ovom području nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.
Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini. autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg zraka nad mirnom vodom ribnjaka.
Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.”
