PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O HRVATSKIM FOTOGRAFKINJAMA

[napisao Gand. 7 Travnja 2007.][vijest pročitana 1902 puta]

Monografija "Fotografkinje - Prilozi povijesti hrvatske fotografije 1870. - 2000." povjesničarke umjetnosti Branke Hlevnjak predstavljena je večeras u Cro Art Photo klubu.

Autorica je u knjizi predstavila 26 hrvatskih fotografkinja, od prve Tonke Kulčar, do najmlađih fotografkinja Ane Opalić, Mare Bratoš i Ivane Žiljak. Izdavači knjige su Društvo povjesničara umjetnosti i Desing Art d. o. o.

Branka Hlevnjak piše i o ostalim protagonisticama hrvatske fotografije, Ivani Tomljenović, Elviri Kohn, Slavki Pavić, Mariji Braut, Nadi Orel, Zlati Vucelić, Vesni Prici, Višnji Serdar, Veri Fischer, Andrijani Škunci, Ivi Babaji i drugima.

Branka Hlevnjak je podsjetila da je prva skupna izložba hrvatskih fotografkinja otvorena 1973. godine u Galeriji umjetničke fotografije u Zagrebu, na kojoj je izlagalo devet fotografkinja, među kojima Marija Braut, Nada Ditjo, Slavka Pavić, Laura Mizner, Jasenka Odić, Jadranka Pekić, Ivančica Privora, Vlasta Šinka i Zlata Vucelić. Od te prve izložbe hrvatske fotografkinje izlažu u kontinuitetu jednom godišnje do 1997. godine.

Hlevnjak ističe kako je dnevni tisak u Hrvatskoj i te kako utjecao na populariziranje ženske fotografske angažiranosti početkom osamdesetih godina, a to potkrepljuje fotografijama Sanje Iveković, Nade Orel, Vlaste Delimar, Sanje Bachrach- Krištofić, Slavice Subotić.

Slavica Subotić je prva žena koja je probila led "muškog zanimanja" upisavši se 1989. na studij filmskog i tv snimanja na Akademiji dramskih umjetnosti. Istim stopama krenule su Sandra Vitaljić, Mara Bratoš, Ana Opalić.

Godine 1990. obilježio je rat i ratna fotografija. Među ratnim fotografkinjama ističe se Marija Braut s fotografijama razorenih dijelova Osijeka, Lipika, Karlovca, Dubrovnika, Siska, Zagreba i drugih gradova.

Hlevnjak, je uz ostalo, ocijenila da je otvaranjem Studija dizajna 1989. stvoreno novo rasadište odličnih fotografa devedestih godina. Po njezinoj ocjeni, fotografije se tretiraju ravnopravno grafičkom dizajnu. Ističe Ivanu Žiljak, prvu fotografkinju pilotkinju (od 1997.) koja je povezala letenje sportskim zrakoplovnim, digitalnu aviofotografiju i grafičko oblikovanje.

O važnosti večeras predstavljene monografije govorila je i predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Ivanka Reberski.