Izložba fotografija Janka Belaja “790 godina / Požega u oku”

[objava za medije: 27. Studenog 2017.][vijest pročitana 2408 puta]

Pozivamo Vas na izložbu fotografija Janka Belaja uz 790. obljetnicu prvog pisanog spomena grada Požege “790 godina / Požega u oku”. Svečano otvorenje i promocija Kalendara za 2018. godinu bit će 5. prosinca 2017. godine u 18 sati u Izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega. Izložba ostaje otvorena do 18. siječnja 2018. godine.

Izvadci iz predgovora kataloga Maje Žebčević Matić:

Požegu su u prošlosti njeni književnici poput Tomića ili hvalili ili poput Korajca kudili, kako god, ali nitko nikada nije prema njoj ostao ravnodušan. Lišen emocija.
Svakodnevno na društvenim mrežama spoznajemo novootkrivene profesionalne i amaterske fotografske kadrove Požege, ljudi koji vole ovaj grad i koji su (ne)svjesno subjektivno za njega vezani na bilo koji način. To je razlog zašto je za misiju propitivanja Požege Gradski muzej Požega pozvao čovjeka koji ovaj grad ne pozna, pa prema njemu može biti jedino i samo - objektivan. Janko Belaj u svom odnosu prema baštini nosi odgojni pečat roditelja, majke eminentne hrvatske povjesničarke umjetnosti i oca velikog hrvatskog etnologa. Janko Belaj fotografiju doživljava kao proces koji uči od malena i koji će stalno proučavati, kao razlog okupljanja istomišljenika fotofanatika, kao medij potrebe vlastitog izražavanja. Janko Belaj fotografiju naprosto diše.

…

Janko Belaj je imao zadatak da sam otkriva mjesta i pretpostavlja njihovu važnost za ljude koji su ovdje živjeli proteklih stoljeća, uključujući i nas.
Tako, sceničnih gradskih vizura, povijesne arhitekture kao kulturološke cjeline ili njenih detalja izdvojenih u fotografskom kadru koji nam otkrivaju svoj mikrokozmos, postajemo svjesni tek kroz Belajev fotoobjektiv. Isto je s dvorištima, stubištima ili haustorima u užem centru grada koju je većina nas otkrila tek potaknuta autorovim navođenjem.
Ipak, Belaj se svjesno povlači iz uloge našeg vodiča kroz Požegu koju prepušta pravim vodičima, svjedocima požeške pismenosti, Rudinskim glavama, romaničkim likovima s kamenih konzola benediktinske samostanske crkve svetog Mihovila na Rudinama iz 12. stoljeća. Unatoč svojoj svjetski priznatoj kamenoj ekspresivnosti one su nenametljive. Iako pozicionirane u prvom planu, one su u kutu kadra. Iako nijeme, živo nam žele privući pozornost na ljepotu i značaj scene iza njih. S malo više mašte, čut ćemo i priču kojom nam opravdavaju svoj (Jankov) izbor.

…