Mare Milin: 'A strana, B strana'
[napisao simon. 9 Svibnja 2007.][vijest pročitana 1677 puta]
vrijeme: 9.5.2007. - 31.5.2007., 20,00 mjesto: Velika Gorica; Galerija Galženica, Trg Stjepana Radića 5 organizator: Galerija Galženica url: http://www.galerijagalzenica.info/ Izložba Mare Milin 'A strana, B strana' otvara se u srijedu, 9. svibnja, u 20 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Radovi se mogu pogledati do 31. svibnja.
'Naziv izlozbe 'A strana, B strana' upućuje na složeni proces produkcije modne fotografije. Taj se proces sastoji od grupnog rada nekolicine stručnjaka, među kojima je fotograf / fotografkinja tek jedan od više ili manje ravnopravnih članova. Stilist ili stilistica, urednik ili urednica, vizažist ili vizažistica, scenografkinja ili scenograf, maneken ili manekenka, izvršna producentica ili producent, fotografkinja ili fotograf - su ljudi koji u konačnici određuju izgled editorijala, izbor snimljenih fotografija, ljepotu onoga što gledate i onoga što ćete možda kupiti. 'A strana' je ono što vidite kada kupite neki od modnih magazina: fotografije, odjeću, ljude koji ju nose i slično. 'B strana' je ono što ne vidite: fotografije koje nisu ušle u tiskano izdanje, iako je ponekad fotograf / fotografkinja upravo njih držao / držala uspjelim.
Modna fotografija dijeli svoje početke s drugom fotografskom vrstom, tzv. dokumentarnom ili novinskom fotografijom. Naime, i jedna i druga nastaju i razvijaju se zahvaljujući potrebama isprva tiskanih, a potom i elektronskih, odnosno digitalnih masovnih medija.
Za razliku od novinske fotografije, modna je fotografija slobodnija u izboru i kombiniranju različitih estetskih, formalnih i društvenih pristupa fotografskoj umjetnosti. To ne znači samo da modna fotografija radi s različitim žanrovima, kao što su portretna, pejzažna, eksperimentalna ili erotska fotografija na primjer, nego i s različitim društvenim kodovima (fotografske) umjetnosti, koji se kreću od koncepta originalnosti i individualnog izražavanja obilježenog umjetničkom kreacijom, do koncepta tehničke izvrsnosti i kolektivnog rada obilježenog primjerice tzv. amaterskom posvećenošću tehnologiji.
Modnu fotografiju, također, obilježava grupni rad, ali ne onaj određen amaterskom ljubavlju prema susretu čovjeka i tehnologije. Grupni rad modne fotografije određen je zahtjevima modnog i medijskog tržišta. Ti su zahtjevi višestruki i odnose se na izvrsnost, originalnost, poznavanje povijesti fotografije kao dijela povijesti umjetnosti, poznavanje tehnologije, kulture određenog vremena i slično. Unatoč odstupanju od romantičke ideje autonomnog, različitim društvenim ugovorima nesputanog pojedinca, koji odnos prema sebi i svijetu koji ga okružuje izražava uz pomoć kamere, modni fotograf kao dio industrije ljepote nije lišen slobode da bude kreativan, u tradicionalno-umjetničkom značenju riječi. Iako determiniran različitim uvjetima uglavnom ekonomske prirode, kreativnost modnog fotografa ili modne fotografkinje leži, čini mi se, u mogućnosti da se služi različitim fotografskim strategijama, umjetničkim stilovima i općenito različitim kulturnim konvencijama (od spolnih do umjetničkih). Modni fotograf može biti neka vrsta plaćenika ljepote i u tome je preteča suvremenih dizajnera, koji oblikuju gotovo sve: od stranice i ekrana do identiteta i povijesti.
Paradoksalno, što je više u industriji, modni fotograf je originalniji; što je više u prošlosti, to su mu fotografije zavodljivije; što je hermetičniji to se proizvodi koje snima bolje prodaju.' Klaudio Štefančić
