"©ame®@ obs©u®@ ©®oatic@" Ivica Kiš (10.) samostalna izložba fotografskih slika — vijesti

Izložba se otvara u utorak 21.03.2006. u 19:00 sati u izložbenom salonu ''Iso Kršnjavi'' Škole Primijenjene Umjetnosti i Dizajna u Zagrebu, a moći će se razgledati do 03.04.2006. godine.

Kamera opskura (lat. Camera obscura – tamna komora), u velikom dijelu literature se kao izum pripisuje Leonardu Da Vinciju (oko 1500-te), mada najstariji poznati opis tog prirodnog fenomena potječe iz VII st. prije Krista. Istražujući malo pomnije podatke o kameri opskuri mislim da sam našao onaj, zbog kojeg se "otkriće" kamere opskure površno pripisalo Leonardu Da Vinciju. On je zaista otkrio nešto veoma važno u vezi sa kamerom opskurom, ali na području anatomije (!!!). Naime godine 1498. u Milanu, Leonardo Da Vinci je uz svoje anatomske skice zapisao: "Ljudsko oko je kao kamera opskura." te nacrtao presjek, a i nekoliko skica (kako napraviti model) ljudskog oka. Nakon te spoznaje da se slika u ljudskom oku proicira i nastaje na isti način kao i u kameri opskuri Leonardo je počeo rabiti kameru opskuru u istraživanjima zakonitosti "slikarskih skraćenja" te je tako utvrdio osnove znanstvene perspektive. Imao sam sreću da me moj pokojni djed, fotograf Ivan Kiš (negdje 1953. u Šidu) još kao dijete kroz igru upoznao sa kamerom opskurom, no tome, osim kao dragoj uspomeni iz djetinjstva nisam pridavao nikakvu veću važnost sve do ljeta 1996. godine. U ljetu te godine u Njivicama na otoku Krku, dvoje djece željne fotografiranja (Rene i Tesa Krištofić) potakli su me da im pokažem isto ono što je i meni (43 godine ranije) pokazao moj djed. Rezultat je bio potpuno iznenađenje, kako za znatiželjnu djecu tako i za sve odrasle! Zapitao sam se zbog čega? Koliko se novih materijala i tehnologija vezanih na slikanje svjetlom pojavilo u tada protekle 43 godine otkad sam se zadnji put družio sa kamerom opskurom? U tom sam pitanju našao odgovor. Svi ti novi materijali i tehnologije vezani za slikanje svjetlom nikada se do tada nisu sreli sa kamerom opskurom (kao ni Rene i Tesa Krištofić)! To mi je dalo poticaj da pomnije istražim mogućnosti kamere opskure uz korištenje novih materija i tehnologija svjetlopisanja, pa je tako nastao projekt (posvećen 500-toj obljetnici "izuma" kamere opskure) čiji sam naslov kriptički uobličio kao: "©ame®@ obs©ur®@ ½ milenija poslije". Tijekom provedbe ovog projekta od 1996. do 2006. godine, izlagao sam na 29 skupnih izložbi fotografskih slika, u Hrvatskoj i inozemstvu, a održao sam i 9 samostalnih izložbi fotografskih slika:

01. "12 OBSKURNIH SLIKA", K.I.C. KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR, ZAGREB od 4. do 23. 10. 1998.

02. "©ame®@ obs©ur®@ - 1500-2000", "FOTOFO", DOM KULTURY, BRATISLAVA studenog 2000.

03. "©ame®@ obs©u®@ KOMPRESIJA VREMENA SIMULAKRUM PROSTORA" otvoreni atelier Lučko, 25.5.-6.6.2001.

04. "COOL MEMORIES - ©ame®@ obs©u®@" galerija grada Koprivnice, od 3. do 25. srpnja 2001.

06. 12 Röntgen dia pozitiva: "vedute djetinjstva" otvoreni atelier BURCAR, ZAGREB lipnja 2003.

Ovu izložbu u izložbenom salonu "Iso Kršnjavi" Škole Primijenjene umjetnosti i Dizajna u Zagrebu, na kojoj predstavlam izbor analognih digitalnih i multimedijalnih radova nastalih tijekom proteklih 10 godina istraživanja kamere opskure, te izvodim adaptaciju jedne prostorije salona u veliku kameru opskuru, nazvao sam: "©ame®@ obs©ur®@ ©®oatic@"

Razlog za ovakav naslov izložbe zasnivam na činjenici da sam kao predstavnik Hrvatske na svjetskoj manifestaciji, mjesecu fotografije "FOTOFO" u Bratislavi, prosinca 2000. godine, na svojoj drugoj samostalnoj izložbi "©ame®@ obs©ur®@ - 1500-2000", u DOMu KULTURY, jedini obilježio 500-tu godišnjicu "izuma" kamere opskure, kao i na činjenici da sam svojim istraživanjima zaboravljenih moći kamere opskure dao skroman doprinos Hrvatske svjetskim tokovima ovih istraživanja. Primjerice, pretraživanjem interneta sa upitom "camera obscura", 1996. godine otvaralo se 30.000 stranica dok se danas na isti upit otvara 1.820.000 stranica.

Srdačno doborodošli na izložbu.

Sa štovanjem, prof. Ivica Kiš dipl.ing.arhitekture