'Luka i umjetnici' izložba fotografija — vijesti

vrijeme: 24.10.2006., 11,00 mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10 organizator: Muzej za umjetnost i obrt url: http://www.muo.hr/ U četvrtak, 26. listopada, u 11 sati, u izložbenom prostoru Muzeja za umjetnost i obrt otvara se izložba fotografija 'Luka Mjeda: Luka i umjetnici', koja se može pogledati do 11. studenog. Uz izložbu objavljena je i istoimena fotografska monografija.

'Luka Mjeda izlaže od 1983. godine i dobitnik je mnogih nagrada, a ovo je njegova devetnaesta samostalna izložba. Izložba 'Luka i umjetnici' autorice Dubravke Osrečki Jakelić, voditeljice Zbirke novije fotografije u MUO predstavlja ciklus, koji se sastoji od osamdeset portretnih fotografija suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika snimljenih u okruženju njihova atelijera i njihovih djela, odnosno njihova doma.

Mjeda je stvaranje ciklusa započeo još 1996. godine u sklopu priprema izložbe suvremene hrvatske umjetnosti u Čileu, kada nastaje prvih sedamnaest foto portreta 'čileanske' grupe - Ive Dekovića, Nine Ivančić, Ante Jerkovića, Deana Jokanovića Toumina, Željka Kipkea, Branka Lepena, Vlade Marteka, Gorana Petercola, Dubravke Rakoci, Damira Sokića, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Mirjane Vodopije, Zlatana Vrkljana, Mirka Zrinšćaka, Vlaste Žanić i Gorkoga Žuvele.

Dubravka Osrečki Jakelić ističe:

'(...) Neovisno o žanrovskom određenju i informacijsko-dokumentarnim stremljenjima, u Mjedinu ciklusu 'Luka i umjetnici' uočljivi su elementi fotografskih dnevničkih zapisa. Ovdje se ne radi o slikama privatnosti, već o jednoj vrsti radnog, stvaralačkog dnevnika, s bilješkama o umjetnosti i umjetnicima, prijateljima, suradnicima ili tek znancima. U vremenu i prostoru kojemu i sam autor pripada. (...)

Kroz portrete kolega, pa čak i svoj autoportret, Luka Mjeda je ocrtao svoje stvaralačko lice. Portret je duboko ukorijenjen u povijest fotografije, često se ističe njegova urođena pripadnost mediju fotografije. U svjetskoj kao i nacionalnoj povijesti, upravo albumi poput Nadarovog ili Pommerovog s portretima umjetnika predstavljaju ona ostvarenja koja označavaju povijesna svjedočanstva o izborenoj autonomiji fotografskog medija u sferi umjetničkog stvaralaštva.

I Mjedine fotografije pomiču granicu portretnog žanra. Jer, on ne inzistira na egzaktnosti ili psihološkom profiliranju, tradicionalnim prisutnim uporištima portreta. Sukus njegova pristupa fotografiji, pa tako i portretu, suštinska je oznaka medija fotografije - komunikacija. Modele ne bira po dobi, niti po artističkoj poetici, oni su jednostavno dio umjetničkog okruženja, stvarnosti koja ga okružuje i u kojoj sudjeluje. Mjeda svoje stvaranje temelji na preispitivanju, traženju i nespornom potvrđivanju autorskog pristupa odabranoj temi i mediju fotografije. (...)'