NAKON 70 GODINA Grkokatolici se vraćaju u Kričke

Slavit ćemo liturgiju pred crkvom, sjetiti se svih župnika koji su ovdje djelovali, naših pokojnika i moliti Bogorodicu za sve. Pridružit će nam se i rimokatolički svećenici, koji se rado odazivaju našim bogoslužjima – objašnjava otac Milan Sti

Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitter-u Pošalji na email

Pred ruševinama crkve Bogorodičina Pokrova u Kričkama, u subotu ujutro će se, nakon gotovo 70 godina, služiti grkokatolička liturgija, upravo u selu drniškoga kraja koje je u 19. stoljeću bilo središte katolika istočnog obreda, kojih je u svijetu nešto više od deset milijuna.

Najviše ih je u Ukrajini, a istočni kršćani u zajedništvu s rimskim Papom, specifikum su područja bivše Austro-Ugarske.

Crkve spalili četnici

Velike crkve u Kričkama, Baljcima i manju u Vrlici koje su služile grkokatolicima od 1832. godine, spalili su i djelomično razorili četnici 1942., a komunisti su kričansku koristili za skladište sijena, pa je izgorjela u požaru.

Od 878 unijata, ili injata kako su ih zvali u Dalmaciji, u popisima iz 1846. ostalo je tek petstotinjak raspršenih vjernika. Podijelili su se u krajnosti; nakon 1945. godine pisali su se ili kao Hrvati katolici ili pravoslavni Srbi.

No, novoizabrani križevački biskup msgr. Nikola Kekić uspostavio je dalmatinski vikarijat želeći obnoviti grkokatoličanstvo na Mediteranu.

- Crkve su velike, trobrodne bazilike s dva zvonika, i bit će nam potrebna državna pomoć da ih obnovimo jer su ujedno i spomenici kulture. Zasad smo uredili okoliš oko hrama i župnog dvora, a sljedeći korak bi bio čišćenje unutrašnjosti od ruševina i postavljanje krovišta – kaže otac Milan Stipić, grkokatolički vikar za Dalmaciju, koji redovito služi liturgiju u splitskoj crkvi Gospe Uskočke na Dobriću, dobivenu na korištenje od Splitsko-makarske nadbiskupije.

- Slavit ćemo liturgiju pred crkvom, sjetiti se svih župnika koji su ovdje djelovali, naših pokojnika i moliti Bogorodicu za sve.

Pridružit će nam se i rimokatolički svećenici, koji se rado odazivaju našim bogoslužjima, jer to i jest slika Kristove Crkve, bez podjela za bratskim stolom – objašnjava o. Stipić, pretpostavljajući kako domaći Srbi ne bi trebali stvarati probleme jer se među narodom sačuvalo međusobno poštovanje.

Župnici sa Žumberka

Inicijative za sjedinjenom Crkvom kršćanskog Istoka i Zapada počele su odmah nakon raskola 1054. godine, a u zapadnoj Ukrajini službena unija je potpisana 1585. godine. Grkokatolika je u Hrvatskoj oko 24 tisuće, a najviše ih živi na Žumberačkoj gori.

U Dalmaciji, tadašnjoj mletačkoj zemlji, zajednicu u jedinstvu s papom pokušao je organizirati 1648. godine vladika Epifanije Stefanović, ali to je pošlo za rukom 1832. godine trojici svećenika: Petru Krički, parohu u Kričkama, Marku Busoviću u Baljcima i Pahomiju Busoviću u Vrlici.

Tri godine poslije posvećene su crkve u klasicističkom stilu po nacrtima arhitekta Valentina Presanija, gradnju je financirala monarhija, a narod ih je zvao “roge” zbog dvostrukih zvonika.

Župnik Petar Krička ubijen je prije gradnje crkve, a vlasti su uhapsile, pa nakon istrage pustile, nekoliko lokalnih Srba i pravoslavnih svećenika. Sljedeći grkokatolički župnici većinom su dolazili sa Žumberka, bili su obrazovani, angažirani i vrlo cijenjeni među ljudima svih kršćanskih opcija.

Zadnji je grkokatolički svećenik protjeran 1942. godine, kada su uništeni njihovi objekti u svim selima, ali je uspio spasiti matice koje su čuvaju u arhivu Križevačke biskupije, i tamo ljudi podrijetlom iz drniških sela mogu vidjeti kojoj su Crkvi doista pripadali njihovi preci.

Damir Šarac Slobodna Dalmacija

Edukativna!

odlično