© copyright 2007 - 2024 obscuras
Digiotska makro snimka objektiva-rupe "©ame®@ obs©u®@ Ex©ent®ic@"-e
Pored rupe je postavljeno ravnalo sa milimetarskom skalom od koje su u kadru vidljiva 4 milimetra, ukupne dužine 1252 px.
Iz tog proizilazi da 1 px (pixel) na slici predstavlja 0,003195 milimetara. Budući da rupa na snimci ima promjer od 98 px, izračunat je promjer rupe od 0,3131mm.
| fago [31. 10. 2007.] | Tek kad povecas ravnalo onda se vidi nesavršenstvo oznaka(crta),tesko ga je onda kotirati pa time i utvrditi u praksi tocan promjer rupice koja je savrseno napravljena. Pozdrav |
| obscuras [04. 12. 2009.] | @ fago axam u izmjeri 4 mm = 1252 px napravil grešku od čak 5 px, onda je to greška od samo 0,000012708385755424574459702979608124 mm!! Dakle malo više od jedne stotisućinke milimetra, a to je fakat zanemarivo, jer je pixelome3jski izračunati promjer rupe 0,3131mm (aproximiran na jednu desetisućinku milimetra). |
| obscuras [08. 03. 2012.] | Česta pitanja koje postavljaju pinholičarke i pinholičari su: Zašto rupica-objektiv treba biti stožastog (ljevkastog ) oblika, a ne valjkastog (cilindričnog)? Ako je rupica-objektiv stožastog (ljevkastog ) oblika, treba li lijevak biti sa nutarnje ili sa vanske strane kamere? Sljedećom ilustracijom i tekstom odgovaram na ova pitanja. Naime kada se rupica-objektiv buši svrdlom ili laserom, tada ima valjkasti (cilindrični) oblik. Kao kratka cijev, ima jednaku širinu sa vanjske i unutarnje strane. Kod takvog oblika najjače zračenje svjetla je duž osi rupe, a obodno je zračenje sve manje, pa su snimke takvom rupicom-objetivom prema rubovima sve tamnije (manje osvijetljene), a ponekad rubovi i uglovi slike ostanu i potpuno neosvijetljeni. Obično se kaže da takav objektiv-rupica stavara jako vinjetiranu sliku. Kada se pak rupica-objektiv izrezuja skalpelom (što je moja praksa), tada ona ima stožasti (ljevkasti) oblik. Objektiv-rupica izgleda kao krnji stožac sa malom (nazivnom) širinon na vanjskoj i i velikom širinom sa unutarnje strane kamere. Kod takvog oblika zračenje svjetla u kameri se širi u svim smjerovima od osi rupe, pa je moguće ravnomjernije osvijetljavanje na snimkama veće površine. Snimanje takvom rupicom-objetivom prema rubovima slike daje samo blago zatamnjenje (manje osvijetljene) tek toliko koliko svjetlo slabi na svom putu od ulaza i kameru do filma (obrnuto proporcionalno kvadratu pređenog puta) pa takav objektiv-rupica stvara veoma blago vinjetiranu sliku. Iz ovih odgovora, a i iz same slike u prilogu, može se zaključiti da je bolje ako je širi dio lijevkastog objektiva-rupice na unutarnjoj strani kamere opskure, a uži (nazivni otvor) na vanjskoj strani.
|
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
