| omot [03. 10. 2007.] |
Naslušao sam se priča o tome kako su objektivi dobri, bolji i najbolji, te da mogu ići na svako tijelo bez obzira bilo ono analogno ili digitalno. Potrebno je samo odabrati određen adapter (može i ljepljiva traka). Moj izvor informacija su iz predavanja i literature kompetentnih stručnih ljudi i konstruktora objektiva (ako nekog zanima sam izvor mogu mu dati – nije vikipedija). Razlike između konstrukcija objektiva za digitalnu i analognu fotografiju. Mnogi objektiva konstruirana za upotrebu 35 mm fotoaparata ne osiguravaju okomiti upad svjetla na površinu filma. Kod ovakvog načina fotografiranja, koji danas uvriježeno zovemo analogna fotografija, to i nije toliko važno. Razlog za to leži u činjenici da se film može zadovoljavajući eksponirati bez obzira na kut upadanja svjetlosti. Čak i kod visoke razlučivosti, film može sakupiti svjetlost koja pada na njegovu površinu pod velikim kutem bez kritičnog gubitka svjetline. Kada je u pitanju digitalna fotografija, koja umjesto filma koristi foto-diode, taj kut upada svjetla na površinu foto-diode postaje vrlo značajan faktor. Optički elementi koji se koriste u digitalnim fotoaparatima su u biti čipovi s pikselima pravilno raspoređenim u otvorima unutar piksela. Iz toga proizlazi da svjetlost, ako pada pod nekim kutem, na može učinkovito i u potpunosti doprijeti do foto-diode. Idealno bi bilo kada bi svjetlo na foto-diodu padalo okomito na nju. Zaključak: Objektiv konstruiran za rad s 35 mm fotoaparatom u kombinaciji s digitalnim fotoaparatom, daje nedovoljno svjetla prema rubnim dijelovima optičkog elementa. Rezultat toga je zatamnjenje slike prema rubnim dijelovima te pogrešna reprodukcija boja. Ove su anomalije naročito izražene upotrebom širokokutnih objektiva. Ovaj se fenomen još zove «sjene u kutevima». Da bi se to donekle smanjilo, svaki piksel ima mikro leću koja usmjerava svjetlo. Problemi usmjeravanja svjetla te posljedice koji nastaju kod upada svjetla rezultiraju pojavom refleksija na susjedne piksele, razbijanjem svjetlosti na dva susjedna piksela, pa čak i gubitkom svjetlosti zbog nemogućnosti hvatanja od strane piksela. Jedan od načina rješenja je posebna konstrukcija leća u objektivima. Takav design konstrukcije objektiva naziva se: telecentričan. Konstrukcija omogućava jednaku reprodukciju boja, čistoču i visoki kontrast jednak od rubova slike do središta. Pojavom ovih objektiva omogućeno je još nešto izuzetno bitno što je otkrio u svojoj studiji Anders Uschold (Technische Universitat Munchen): Foto aparat sa manjom rezolucijom, ali optimaliziranim objektivom ima bolje performanse od fotoaparata s većom rezolucijom i objektivom namijenjenom analognom fotoaparatu. Cijela njegova studija svodi se na jednu izjavu: Unatoč manjem senzoru optimalizirani sustav objektiva daje korisnije podatke te samim time veću rezoluciju. Nastojao sam biti što je moguće kraći. Možda nekome ova informacija pomogne. Primijetio sam da je većini važno kako se zove aparat kojim se koriste. Kako je kod nas sve nekakav statusni simbol, već kupovinom određenog brenda stiče se povjerenje pa nije važno da li je netko samo lijepo upakirao iluziju. |
| alfa91 [03. 10. 2007.] |
THX na školi.samo kako znat kad je iluzija a kad već platiš onda je gotovo!? |
| Oceana [03. 10. 2007.] |
hvala ti, sad mi je jasno sto kako i zasto :) |
| Daddo [03. 10. 2007.] |
bez ikakve namjere da se prepirem i nastavljam ovu temu želio bih reći da se tu miješaju kruške i jabuke iz jednog jednostavnog razloga: KORISNOST PODATAKA je individualna stvar... |
| alfa91 [03. 10. 2007.] |
Podatak je uvik koristan, ako ga znaš može ti trebat za 10 g. Makar o tome kako se vjeverice sexaju! :) |
| gorkola [03. 10. 2007.] |
"Objektiv konstruiran za rad s 35 mm fotoaparatom u kombinaciji s digitalnim fotoaparatom, daje nedovoljno svjetla prema rubnim dijelovima optičkog elementa. Rezultat toga je zatamnjenje slike prema rubnim dijelovima te pogrešna reprodukcija boja. Ove su anomalije naročito izražene upotrebom širokokutnih objektiva. Ovaj se fenomen još zove «sjene u kutevima»." Ovo bi trebalo znaciti, ako se ne varam, znatno vinjetirane u kutevima fotke? Volio bi procitati komentar za zadnju fotku u mojoj galeriji "natura" fotka je bez ikakve obrade, samo resize. Narocito bi volio da ju prokomentira omot. |
| gogoya [03. 10. 2007.] |
ovo što je napisao omot stoji ... ali kad sam nabavio digitalca i nakon što sam na njega prišarafio stare Pentacon 135mm/2.8 i 28mm/2.8 ova mi priča više ne zvoni tako u ušima ... na stranu kut upada svjetla na senzor i na film, na stranu sve ostalo. Kad vidim kakve slike dobivam sa starim odličnim objektivima mogu slobodno ustvrditi da se u praksi pokazuje samo jedno: dobar objektiv je dobar objektiv, a bolji je još i bolji (--> janimir)! Vinjetiranje? Što je to??? |
| suludo [03. 10. 2007.] |
@ gogoya - vinjetiranje ti je kad ideš u austriju i na staklo auta moraš priljepiti vinjetu! |
| nicols [04. 10. 2007.] |
http://www.computeroptics.com/telecentric.html http://a.img-dpreview.com/reviews/LeicaM8/Images/offsetmicrolenses.gif |
| kikki [04. 10. 2007.] |
vjerojatno se vinjetiranje pojavi na FF senzorima ali sa crop senzorima koliko mi se čini nema problema |
| nicols [04. 10. 2007.] |
krivo ti se čini :) |
| kikki [04. 10. 2007.] |
istina. sad sam pročitao http://www.uschold.com/pdf/Report%20SLR%20Public%2009.02%20N.pdf |
| gogoya [04. 10. 2007.] |
ja s vinjetiranjem nemam problema niti na FF-u! :) |
| mir0 [23. 10. 2007.] |
ajde dajte priložite fotografije pa da vidimo ili nevidimo razliku!!!više dokaza manje filozofiranja |
| marionovak [24. 10. 2007.] |
polgedajte zadnji clanal koji sam napisao u Livingstonu,. stavio sma ga i tu na forum |
| gorkola [24. 10. 2007.] |
mirO , pogledaj fotku u mojoj galeriji "natura" pod imenom "objektiv". Snimljena je sa Flektogonom 4,0/20mm na Eos 400D i komvertirana iz RAW-a bez ikakve obrade. |
| Colle [24. 10. 2007.] |
Pročitah studiju, ako se to može nazvati studijom, a sve se svodi na optimalizaciju, pa ta optimalizacija se stalno radi paralelno s mogućom tehnologijom, i ona je i dovela do dimenzija minimalnog pixela koji daje zadovoljavajuće rezultate s obzirom na poznatu tehnologiju, Canon je s 5D išao na povećanje pixela, ali i povećanje čipa (smanjen svjetlosni signal na lateralnim dijelovima projekcije), a Olympus na smanjenje čipa i pixela s tim da mu čip pokriva srednji dio projekcije leće gdje dobiva na većoj rezoluciji (jer to može, jer su smetnje od pogrešaka manje), ali gubi na vidnom polju, a plošnost prikaza se povećava. Što koji sustav dobiva ili gubi zaključite sami, a upotreba ovisi o sklonostima. Telecentričan sustav ne prenosi perspektivu i zato je telecentričan i nije mi jasna njegova upotreba, možda nešto slično tome, ali....problem širokog kuta i perspektive je teško povezljiv s telecentričnim sustavom jer tu postoje neki fizikalni zakoni. U astronomiji recimo postoje različite konstrukcije okulara, ali objektivi (refraktora) se svode na dvije leće jednu sabirnu i drugu korektivnu, a cijeli smjer razvoja je otišao u smjeru preciznijeg brušenja, smanjenja refleksije (APO) i općenito kvalitetnije i naprednije izrade te dvije leće pa su čak premašili i svjetlosnu moć reflektora. Zašto..jer umetanje svake nove korektivne ili kakve druge leće smanjuje svjetlosnu moć sustava. U studiji je pomalo jednostrano opisana korisnost svjetlosne informacije, razlučivost je zapostavljena. Ako idemo po logici čim manje pix. tim bolje, doći ćemo do jednog, ali kvalitetnog, ali nećemo recimo vidjeti čiju karticu u rukama drži Vlatkica, osim da je možda plava. Cijela se stvar vrti oko čipa, njegove osjetljivosti, obradi signala, prepoznavanja smetnji, šumova, zagrijavanja (vlastitog šuma) te samoj izvedbi njegove površine. |
| malt [24. 10. 2007.] |
Npr, Canon kit objektif EF-S 18-55 je dizajniran da paše samo na malozrcalne digitalce. ja ga koristim na film kameri i desava se upravo ono sto je rekao omot-gubim kvalitet pri rubovima, imam vinjetiranje i cudne boje pri rubovima. samo sto je omot rekao da se to desava sa starim objektivima na malozrcalnim aparatima. tu je sva razlika:)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) |
| Colle [24. 10. 2007.] |
vinjetiranje je rezultat konstrukcije ali prvenstveno slabe optike, da se umjesto kvalitetnih leća ugrađuju zasloni koji imaju zadaću da smanje utjecaj rubova leća koje unose veliku aberaciju i dipreziju zbog lošijeg materijala i brušenja obje leće te sama nekontrolirana disperzija koja raste prema rubovima dalje od fokusa te fokusa koji nije u ravnini. Kod zumova je stvar složenija i teže je postići zadovoljavajuće uvjete duž cijelog područja povečanja. |
| Colle [24. 10. 2007.] |
Ono što ja mislim o specijalnom objektivu 18-55 koji je "specijalno dizajniran" bolje da ovdje ne kazem, uzmi Industarov (ruski) objektiv koji nije "specijalno dizajniran" pa ćeš imati bolju sliku. |
| malt [25. 10. 2007.] |
Colle-nauci se zajebavat, brate. |
| chegevara [25. 10. 2007.] |
cmoka malteru :)))))) |
| bibo [25. 10. 2007.] |
po mome iskustvu, to je iskljucivo trik proizvodjaca da bi ljudi kupovali nove objektive... kod Canona dodatno pojacan cinjenicom da je nemoguce staviti stare objektive, a da se ne narusi bitno kvaliteta slike .... ali zato mozete staviti odlicne Nikkore, Sekore, Contaxe i dobiti bolju sliku nego sa 95% novih objektiva........... jedini nedostatak je AF.. |
| Colle [25. 10. 2007.] |
Malt, Chegevara, ovdje ima ljudi koji o temi fotkanja znaju jako puno, neki malo, a i to puno može biti parcijalno, teoretski, praktično, može biti s umjetničkog stanovišta, tehničkog, obrade slika..itd, da ne nabrajam. Apsoluta nema pa me zanima tko što napiše, bar o onom što najbolje zna. O nekim stvarima nešto i ja znam pa napišem, a rado pročitam nešto pametno o onome što ne znam. Gdje je tu zajebancija, ona je dobro došla, ali tu sam oprezan jer nisam siguran koje je pitanje ozbiljno, a koje nije. Kroz ovaj forum pročitao sam bedastih stvari koje su napisali ljudi koji su mislili da znaju i moglo bi se odgovoriti zajebancijom, ali završilo bi sa uvredom, a to nije ovdje smisao. Znam ovdje ljude kojima se može napisati svašta, a neće se uvrijediti, može se nekima i staviti krivi zarez , a da nos bude do poda. Ukratko, zajebancija ima raznih, ali ovisi o ulogu i koliko je u toj zajebanciji netko spreman izgubiti pa neka se toliko i zajebava. |
| malt [25. 10. 2007.] |
colle- 80 odsto mojih negativa je snimljeno Heliosom, 10 odsto Nikkorom i jedan film sa EF-S 18-55. o toj ti ja zajebanciji govorim;) |
| Colle [25. 10. 2007.] |
ma OK, vi se bolje poznajete |
| chegevara [25. 10. 2007.] |
mi smo ti bolan stara raja |
| Boddhi [27. 10. 2007.] |
evo da ne otvaram novo raspraviste covjek je stestirao sve zive tipove M42 objektiva na digitalcu i o tome dao natpise svima na uvid: RETRO WAY |
| mir0 [31. 10. 2007.] |
Super ekipa sada sam uvjeren i krećem u nabavu;))Ajde podrav veliki!!! |
